NOB Makedonije. Publikacija fotografija, dokumenata i karata sa prigodnim tekstom o narodnooslobodilačkoj borbi makedonskog naroda

Mihailo Apostolski, Jovan Popovski

 

VI. 1945.

 

1. Drugi kongres NOMS-a

2. 15. korpus na sremskom frontu

3. Proboj sremskog fronta

4. Borbe za Slavonsku Požegu

5. Kapitulacija fašističke Nemačke

 

 

15. KORPUS NA SREMSKOM FRONTU

 

Krajem 1944. godine Makedoniji a je bila potpuno oslobođena. Jedinice NOV i POJ pripremale su se za sremski front da bi, zajedno sa drugim jedinicama NOV i POJ , učestvovale u konačnom oslobođenju Jugoslavije od fašističkih okupatora i njihovih slugu.

 

Pod silnim udarcima Crvene armije i savezničkih armija, kao i udarcima NOV i POJ, nemačka vojna fašistička mašina konačno je 9. maja 1945. godine kapitulirala. Međutim, u Jugoslaviji su nemački fašisti vodili borbe sve do 15. maja, kada su potpuno bili razbijeni i uništeni. Cela Jugoslavija bila je oslobođena. Svi jugoslovenski narodi su gordoi sa radošću slavili pobedu nad najmračnijim silama čovečanstva — nad fašizmom.

 

Pored velikih vojnih uspeha, u 1945. godini u celoj Jugoslaviji bili su zabeleženi i značajni politički uspesi. Proglašenje Republike, koje je izvršeno 29. novembra 1945. godine, bio je politički događaj od posebnog istorijskog značaja za jugoslovenske narode, jer je na taj način u Jajcu proklamovano federativno uređenje Jugoslavije bilo praktično rešeno.

 

Sloboda, ravnopravnost, bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda,ostvareni u toku narodnooslobodilačke borbe, omogućili su razvijanje stvaralačkih sposobnosti radnih ljudi, koji su, posle konačnog oslobođenja, pošli u radne akcije za obnovu zemlje i izgradnju boljeg i srećnijeg života.

 

209

 

 

 

    1. Drugi Kongres NOMSM-a

 

 

DRUG KRSTE CRVENKOVSKI OTVARA 2. KONGRES NOMSM-a U SVOJSTVU PREDSEDNIKA GLAVNOG ODBORA. SKOPJE 1945.

 

RADNO PREDSEDNIŠTVO I DELEGATI II KONGRESA NOMSM-a, JANUAR 1945.

 

 

Ubrzo po oslobođenju Makedonije, u jeku teških borbi za oslobođenje Jugoslavije, omladina Makedonije u tek oslobođenom Skopju organizovala je veliku i veoma značajnu političku manifestaciju — održala je II kongres NOMSM.

 

Na II kongresu NOMSM-a, koji je održan od 6. do 8. januara 1945. godine, prisustvovalo je oko 1.000 delegata — omladinaca iz sastava vojnih jedinica i pozadine, zatim oko stotinu delegata iz Pirinske Makedonije i 25 delegata iz Egejske Makedonije. Pored ovih, II kongresu su prisustvovale delegacije republičkih i oblasnih omladinskih organizacija Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Vojvodine i Kosmeta, kao i omladinske delegacije iz Sovjetskog Saveza, Bugarske, Albanije, Grčke i Makedonske emigracije u Bugarskoj.

 

Kongresu su prisustvovali i sekretar CK KPM, predsednik prezidijuma ASNOM-a, komandant i komesar Glavnog štaba Makedonije, kao i drugi državni, partijski i vojni rukovodioci i predstavnici stranih vojnih misija akreditovani kod Glavnog štaba (sovjetske, američke i engleske).

 

Kongres su, pored inostranih najviših partijskih, državnih i vojnih predstavnika, pozdravili i predstavnici raznih delegacija i to: u ime Centralnog odbora USAOJ-a Milijan Neoričić, omladine Srbije Zagorka Stoilović, omladine Hrvatske Ivan Novičić, omladine Slovenije Gabrijel Gašperšić, omladine Crne Gore Stana Tomašević i omladine Vojvodine Sreten Kovačević.

 

U ime omladine Pirinske Makedonije kongres je pozdravila Venera Klinčarova.

 

Inostrane omladinske delegacije takođe su pozdravile rad kongresa i to: u ime sovjetske delegacije — Tarasov, bugarske — Veličko Georgiev i Emil Aladžemov, Albanije — Liri Belišova i grčke delegacije Panos Dimitriu.

 

Na kongresu su podneta tri referata:

 

1. Makedonska omladina u slobodnoj Makedoniji u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji:

 

2. Omladina u narodnooslobodilačkoj borbi i

 

2 Kroz Narodnooslobodilački omladinski savez Makedonije gradimo Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije.

 

U referatu i diskusiji istaknuta je uloga omladine u narodnooslobodilačkoj borbi i izgradnji zemlje.

 

Kongres je imao veliki značaj kako za omladinu (posebno za omladinu u vojnim jedinicama) tako i za ceo narod, a naročito u pripremama ,XV korpusa za odlazak na sremski front. Istovremeno, Kongres je ukazao na potrebu daljih naprezanja za konačno oslobođenje Jugoslavije i čišćenje Makedonije od zaostalih fašističkih elemenata (balista, vančevista i ostalih). Kongres je primio pismo predsednika Narodnooslobodilačkog odbora Makedonije Đimitra Vlahova. Naročito treba istaći telegram Maršala Jugoslavije JosipaBroza Tita, u kome se, između ostalog, navodi:

 

„Pozdravljam vaš junački drugi kongres omladine Makedonije . . .

 

„Napred u zajedničku borbu za oslobođenje naše zajedničke otadžbine, u borbu za izgradnju nove federativne i demokratske Jugoslavije — srećne domovine mladih generacija“.

 

210

 

 

 

    2. 15. korpus na sremskom frontu

 

 

ARTILJERCI 15. KORPUSA PRIPREMAJU SE ZA SREMSKI FRONT, SKOPJE JANUAR 1945.

 

 

Pri kraju 1944. godine, Srbija i Makedonija bile su potpuno oslobođene od nemačkog fašastičkog okupatora. Postojale su velike slobodne teritorije, širom Jugoslavije, ali duž glavnih komunikacija i oko važnijih naseljenih mesta, još uvek su se vodile svakodnevne borbe. Nemci su nastojali da u srednjoj Evropi stabilizuju istočni front, čije se desno krilo protezalo preko Srema na teritoriju Jugoslavije.

 

Da bi se ubrzale pripreme za konačno oslobođenje Jugoslavije i uspešno proterivanje nemačkih snaga iz naše domovine, zatim da se istovremeno organizuje sadejstvo sa armijama saveznika, i to na sremskom frontu sa jedinicama Crvene armije u Baranji i Madžarskoj (3. ukrajinski front), a na jadranskoj obali i Jadranskom moru sa anglo-američkim jedinicama koje su dejstvovale u Italiji i Jadranskom moru, Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito, u decembru 1944. godine, održao je savetovanje u Beogradu sa komandantima armije i glavnih štabova.

 

Na ovom savetovanju razmatrana je celokupna vojno-politička situacija na frontovima u Jugoslaviji i donete su konkretne odluke o merama koje treba preduzeti za uspešno okončanje rata. U nizu mera spada i zadatak, koji je dobio Glavni štab Makedonije, da za sremski front pripremi XV korpus NOV i POJ.

 

211

 

 

Operacije na sremskom frontu

 

IZVIĐACKO-SMUCARSKI KURS JEDINICA 15. KORPUSA, POPOVA ŠAPKA, JANUAR 1945.

 

 

Da bi izvršio postavljeni zadatak, Glavni štab Makedonije prvo je izvršio reorganizaciju i pregrupisavanje jedinica. U sastavu 15. narodnooslobodilačkog korpusa ušle su 42. i 48. narodnooslobodilačka divizija. U sastavu 42. divizije nalazile su se 3, 7. i 16. makedonska udarna brigada, a u sastavu 48. divizije 1, 2. i 14. makedonska udarna brigada. Pored ovih jedinica, u sastav divizija ulazila je i po jedna artiljerijska brigada, zatim inženjerijske jedinice, jedinice za vezu i druge jedinice.

 

Istovremeno sa reorganizacijom, pristupilo se i naoružavanju jedinica novim oružjem. Od sovjetske pomoći u oružju, naoružane su jedinice 15 korpusa. Uporedo sa naoruža van j em, počela je i ubrzana vojna obuka, kako bi se štabovi i jedinice osposobile za predstojeće borbe. U Skopju je izvođena obuka artilijeriskih brigada. Udarne brigade obučavane su za rovovsku borbu. Borci izviđačke službe obučavani

 

212

 

 

su na Popovoj šapki na posebnom izviđačko-smučarskom kursu, organizovanom krajem 1944. godine. Na isti način, uz stručnu pomoć sovjetskih instruktora, obučavane su i druge jedinice i štabovi iz sastava 15. korpusa.

 

Po završetku priprema, u januaru 1945. godine, 15. korpus NOV i POJ u prazničnom raspoloženju i sa velikim oduševljenjem ispraćen je od naroda na sremski front. Do početka ofanzive za proboj sremskog fronta, jedinice 15. korpusa bile su koncentrisane u rejonu Stare Pazove i Batajnice.

 

Petnaesti korpus, upućen na sremski front, bio je uključen u sastav 1. armije pod komandom generala Peka Dapčevića. Na karti, u sklopu dejstva 1. armije, može se videti gde su bile angažovane i koji su borbeni put prošle 42. i 48. divizija, koje su sačinjavale 15. korpus.

 

Na svom borbenom putu od Makedonije do Srema i od sremskog fronta do severnih granica Jugoslavije, u toku slavnih i teških borbi koje je vodio, 15. korpus je širio i propagirao bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda. Nezadrživi napadi u borbama protiv nemačkih, četničkih i ustaških fašističkih snaga kod Tovarnika, Striživojne, Požege, Vinkovaca, Ilove, Zagreba i drugih mesta, pokazuju da ovaj borbeni put predstavlja jednu od mnogobrojnih slavnih epopeja revolucije jugoslovenskih naroda, za njihovo čvrsto i prekaljeno bratstvo.

 

* * *

 

U toku zime 1945. godine, Crvena armija i zapadni saveznici zatvorili su obruč oko Hitlerove Nemačke. U Jugoslaviji su se jedinice pripremale za ofanzivu u cilju konačnog oslobođenja zemlje. U februaru je došlo do novih ofanziva NOV i POJ i savezničkih jedinica (armija) i to 3. ukrajinskog fronta, kroz Madžarsku i Austriju i anglo-američkih armija u Italiji. Četvrta narodnooslobodilačka armija je otpočela sa operacijama 20. marta i oslobodila dobar deo Like, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Potom su u ofanzivu prešle i 1, 2. i 3. armija, čime je otpočela poslednja bitka za oslobođenje Jugoslavije. Početkom maja, jedinice NOV i POJ prešle su zapadnu granicu Jugoslavije (Istra, Trst, Tržić, Gorica). Ovim su nemačke snage u Jugoslaviji bile dovedene u tešku situaciju. Ali i pored toga, one su se još 6 dana posle zvanične kapitulacije borile i tek su se, pošto su bile potpuno razbijene, predale 15. maja.

 

213

 

 

 

    3. Proboj sremskog fronta

 

 

OBUKA NA MINOBACAČIMA JEDINICA 15. KORPUSA

 

 

Jedinice 15. korpusa, u sastavu 1. armije, učestvovale su u proboju sremskog fronta i pobedonosno nadirale sve do konačnog oslobođenja Jugoslavije. Tako, 12. aprila 1945. godine, one učestvuju u borbama kod Tovarnika, a od 15—17. aprila vrše proboj nemačkih položaja u rejonu Vrpolja, da bi 21. aprila 1945. godine vodile borbe za uništenje neprijateljskog garnizona u Slavonskoj Požegi.

 

U vremenu od 25—30. aprila 1945. godine, 42 i 43. narodnooslobodilačka divizija vode borbe na položajima reke Ilove, da bi 7. maja učestvovale u razbijanju spoljne odbrane Zagreba. Na dan 9. maja 1945. godine, 42. divizija probila se u Zagreb, a 15. maja je u Celju.

 

Borbe za proboj sremskog fronta bile su izvanredno teške i žilave. Jedinice prve narodno-oslobodilačke vojske morale su da probiju utvrđene položaje Nemaca i da istovremeno izdrže snažne protivnapade, kojima je bio cilj da zadrže i uspore pobedonosno nadiranje oslobodilačkih jedinica.

 

Posle proboja sremskog fronta kod sela Tovarnika, posebno treba istaći žestoke borbe kod Vrpolja i Striživojne, zatim kod Đakova. Slavonskog Broda i Slavonske Požege, kao i na reci Ilovi, gde su Nemci izvršili jedan naročito snažan protivnapad.

 

214

 

 

JEDINICE 15. KORPUSA NA SREMSKOM FRONTU, 1945.

 

215

 

 

JEDINICE 15. KORPUSA NA SREMSKOM FRONTU, 1945.

 

216

 

 

 

    4. Borbe za Slavonsku Požegu

 

 

Borbe za Slavonsku Požegu

 

 

 

U svom brzom napredovanju jedinice 1. armije, vodile su borbe za Slavonski Brod i Pleternicu. Komandant 1. armije uputio je 42. i 48. narodnooslobodilačku diviziju iz rejona Vrpolja i Striživojna ka Slavonskoj Požegi. Ubrzanim marševima, 18. i 19. aprila 1945. godine, ove divizije izbijaju u rejon Slavonske Požege. Na dan 20. aprila 1945. godine štab 15. korpusa uspeo je veštim manevrima svojih jedinica da potpuno opkoli neprijatelja u Slavonskoj Požegi. Istog dana, u 18 časova, otpočeo je snažan napad protiv fašističke odbrane Slavonske Požege.

 

Posle teških borbi i upornog otpora neprijatelja, koji je trajao cele noći, oko 10 sati Slavonska Požega bila je oslobođena. Veliki deo neprijateljskih snaga, koje su branile Slavonsku Požegu, bile su uništene ili zarobljene, a samo jedan manji deo uspeo je da se probije ka Novoj Gradiški.

 

217

 

 

 

PO PROBOJU SREMSKOG FRONTA

 

 

U borbama u Jugoslaviji, Nemci su davali posebno žilav otpor. Oni su do poslednjeg časa preduzimali mnogobrojne protivnapade da bi produžili svoju odbranu. Samo koordiniranim dejstvima svih rodova oružja (pešadije, tenkova, artiljerije, avijacije i ostalih rodova), ispoljavajući neograničenu ljubav za slobodu i visoku političku svest, jedinice JNA uspele su da unište sva uporišta nemačkih okupatora.

 

218

 

 

JEDINICE 15. KORPUSA NA JUGOSLOVENSKO-AUSTRIJSKOJ GRANICI, MAJ 1945.

 

219

 

 

 

    5. Kapitulacija fašističke Nemačke

 

 

 

NEMAČKI ZAROBLJENICI, MAJ 1945.

 

 

Hitlerove fašističke jedinice, po objavljivanju kapitulacije 9. maja 1945. godine, prekinule su borbe na svim frontovima i položile oružje. Samo u Jugoslaviji one su se borile sve do 15. maja 1945. godine, kada su, pod silnim udarcima jedinica JNA, bile razbijene i prisiljene da polože oružje, posle jednog rata u kome su fašističke divizije nanele mnogo zla progresivnom čovečanstvu celog sveta.

 

U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije, Jugoslovenska narodna armija zarobila je 221.287 neprijateljskih vojnika, oficira i generala, među kojima je bio i komandant nemačke armijske grupe „E“ feldmaršal Ler i mnogi drugi hitlerovski komandanti. Karakteristično je da je u sastavu zarobljenih nemačkih jedinica bilo vojnika i oficira iz više nacionalnosti. Tako, na primer, bilo je 57.150 italijanskih fašista, 27.388 austrijskih fašista i 26.611 Rusa-vlasovaca.

 

Jugoslovenska narodna armija zaplenila je velike količine oružja, municije, hrane i ostale raznovrsne ratne opreme.

 

220

 

 

JEDINICE 15. KORPUSA PRI POVRATKU SA SREMSKOG FRONTA, SKOPJE 1945.

 

 

Na karti su izneti borbeni putevi dveju makedonskih brigada rođene u neravnoj borbi protiv fašističkih okupatora i njihovih slugu. One su prošle kroz sve krajeve Makedonije, po snegu i vejavici i po letnjem makedonskom suncu, a zatim, skoro kroz celu Jugoslaviju, da bi goneći fašističke okupatore, stigle do severnih granica Jugoslavije — u Sloveniju. Na svom slavnom borbenom putu one su prošle više hiljada kilometara, vodeći stotinu neravnih borbi protiv nemačkih, italijanskih i bugarskih fašističkih okupatora, balističkih, četničkih i drugih kvislinških oružanih formacija, izlazeći svuda kao pobedioci.

 

Brigade koje su, boreći se protiv okupatora na delu stvarale i gajile bratstvo i jedinstvo između naroda Jugoslavije — Prva makedonsko-kosovska udarna brigada — u svom je sastavu imala Makedonce, Srbe, Crnogorce, Slovence, Šiptare, Italijane i pripadnike drugih narodnosti. Ona se rodila u žestokim borbama za odbranu slavne Debarce, proslavila se na Bogomili, u Februarskom pohodu, i u nizu sukoba u Prolećnoj ofanzivi, visoko je izdigla zastavu sve do konačnog oslobođenja Jugoslavije.

 

U Prolećnoj ofanzivi (7. juna 1944.) ova se brigada deli na dva dela: na Prvu kosovsku i Prvu makedonsku brigadu. Prva kosovska, po oslobođenju Makedonije, produžava borbe do oslobođenja Kosova i Metohije a Prva makedonska u sastavu 15. korpusa na Sremskom frontu. Po oslobođenju ova je brigada imenovana u proletersku brigadu.

 

Treća makedonska udarna brigada, rođena posle uspešnog Februarskog pohoda, stvorena je od boraca i bataljona prekaljenih još u prvim borbama narodnog ustanka. U borbama je nerazdvojna od kosovskih i južno-moravskih jedinica. Posebno se proslavila u poznatoj Prolećnoj ofanzivi u južnoj Srbiji i Makedoniji. Vodeći pobedonosne i slavne borbe, stigla je do jugoslovensko-austrijske granice.

 

221

 

 

Borbeni put 1. makedonsko-kosovske i 3. makedonske udarne brigade

 

222

 

 

DOČEK JEDINICA 15. KORPUSA, SKOPJE 1945.

 

223

 

 

MITING POVODOM POBEDE NAD NEMACKIM FAŠISTIMA, SKOPJE 1945.

 

 

Pobeda nad nemačkim fašizmom za jugosiovenske narode značio je početak jedne nove ere u njihovom društvenom i političkom životu. I ako je trebalo obnoviti popaljenu i razorenu zemlju, oni su bili svesni i uvereni da će se pod rukovodstvom KPJ — uživajući punu nacionalnu slobodu, moći slobodno razvijati u kulturnom i ekonomskom pogledu, da će moći da razmahnu svoje stvaralačke sposobnosti za izgradnju novog društva — u kome će biti isključena svaka eksploatacija čoveka po čoveku, u kome neće postojati povlaščeni i potlačeni. Ovo su bili i glavni motivi što su širom zemlje na najsvečaniji način pozdravljeni propast i kapitulacija fašističke zemlje.

 

224

 

 

SAVEZNA NARODNA SKUPŠTINA U KOJOJ JE DONET 1. USTAV NOVE JUGOSLAVIJE

 

 

Prva i najznačajnija mera za obezbeđenje razvoja nove Jugoslavije, na principima utvrđenim u Jajcu 1943. bilo je donošenje ustava. Savezna Ustavotvorna skupština na svome zasedanju 29. novembra 1945. godine proglašajući Jugoslaviju za federativnu republiku donela je prvi ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), ustav koji je odražavao težnje svih naroda Jugoslavije, istaknuti i proklamovani tokom četvorogodišnje narodno-oslobodilačke borbe, da žive i da se razvijaju u nedeljivoj bratskoj zajednici — kao jedinstvena garancija za očuvanje izvojevane slobode i nezavisnosti.

 

Prvi ustav obezbedio je brzi kulturni i ekonomski razvitak svih naroda Jugoslavije i postepenu izgradnju socijalizma.

 

225

 

 

JOSIP BROZ TITO, RUKOVODILAC NARODNO-OSLOBODILAČKE BORBE JUGOSLOVENSKIH NARODA, POTPISUJE l. USTAV NOVE JUGOSLAVIJE

 

226

 

 

USTAV NOVE JUGOSLAVIJE (FAKSIMIL)

 

227

 

 

Makedonski narod, posle osobođenja od vekovnog ropstva, pristupio je organiziranju Makedonije, kao jednu od federalnih jedinica nove Jugoslavije, uveren da će u bratskoj zajednici sa svim jugoslovenskim narodima moći ne samo da očuva svoju slobodu i nezavisnost, već da i sebi obezbedi brz razvitak u svim oblastima života i time realizirati težnje makedonskog naroda — u novim uslovima i novim kvalitetom.

 

Da bi ovo obezbedio, Ustavotvorno sobranje Narodne Republike Makedonije decembra 1946. godine donelo je prvi ustav u kome su potvrđena prava i tekovine makedonskog naroda izvojevana tokom narodne revolucije. Ustavom je utvrđen status makedonske republike u bratskoj zajednici jugoslo venskih naroda.

 

Već u ovom prvom ustavu postavljeni su osnovni principi socijalističkog razvitka zemlje, a posebno za društveno-politički, ekonomski i kulturni prosperitet Narodne Republike Makedonije. Istovremeno ustav je obezbeđivao potpuno ravnopravni život svim nacionalnim manjinama što žive u Makedoniji.

 

228

 

 

FAKSIMIL 1. USTAVA NR MAKEDONIJE

 

229

 

 

MANIFESTACIJE POVODOM DONOŠENJA 1. USTAVA NRM, SKOPJE 1945.

 

230

 

 

MANIFESTACIJE POVODOM PROGLASIVANJA FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, BEOGRAD 1945.

 

[Previous] [Next]

[Back to Index]