Bugarska vojska u Jugoslaviji 19411945
B. Mitrovski, V. Glišić, T. Ristovski

 

REČ AUTORA

 

 

Već duže vremena oseća se potreba da se našoj i svetskoj javnosti prikažu uloga Bugarske i njenih oružanih snaga u drugom svetskom ratu, i to u tri njene najvažnije dimenzije: prvoj, bugarska okupacija dela jugoslovenske državne teritorije i doprinos bugarskih oružanih snaga naporima sila Osovine da sprovedu svoje agresivne ciljeve na Balkanu; drugoj, oblici i rezultati saradnje između narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije i antifašističkog pokreta otpora Bugarske, odnosno veza i saradnja između Komunističke partije Jugoslavije i Bugarske radničke partije tokom drugog svetskog rata i, najzad, trećoj dimenziji, učešće jedinica otečestvenofrontovske Bugarske u borbama protiv nemačkih snaga na delu teritorije Jugoslavije na kraju rata.

 

O ovim pitanjima pisano je, ali najčešće parcijalno i vezano samo za jednu užu temu. Ovo je, međutim, pokušaj da se tri celovita pitanja, tri posebne teme, stave jedna pored druge i jasno razgraniče a istorijski i kauzalno povezu.

 

Autori su se prihvatili veoma složenog zadatka kazivanja istorijske istine o događajima iz bliske prošlosti koje su karakterisali razni interesi, razni uticaji i uslovljenosti, ne uvek, i ne jednostavno, objašnjivi. Jer, odnosi između Jugoslavije i Bugarske u drugom svetskom ratu zaista su bili veoma složeni: troipogodišnja okupacija i aneksija dela integralne jugoslovenske teritorije od strane fašističke Bugarske, teror i zločini, morali su imati odraza na sveukupne

 

3

 

 

odnose između dveju partija nosilaca antifašističke borbe ovih zemalja — Komunističke partije Jugoslavije i Bugarske radničke partije — što se osečalo i u toku rata, i pri kraju rata posle uspostavljanja otečestvenofrontovske vlasti u Bugarskoj, i u zajedničkim dejstvima protiv nemačkih snaga.

 

Knjiga je podeljena u tri dela, od kojih svaki za sebe obrađuje posebnu dimenziju u odnosima Jugoslavija — Bugarska u toku drugog svetskog rata. U prvom delu dati su uloga i karakter okupatorske vojske carske Bugarske, njeno angažovanje u hitlerovskoj koaliciji i, posebno, angažovanje u borbi protiv narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije; u drugom delu iznose se vidovi saradnje između Komunističke partije Jugoslavije i Bugarske radničke partije, između narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije i antifašističkog pokreta otpora Bugarske, te neslaganja koja su se ispoljila posebno u odnosu na Makedoniju i makedonsko nacionalno pitanje, iz čega su proizlazila i različita gledanja dveju partija na narodnooslobodilačku borbu makedonskog naroda; u trećem delu iznose se činjenice o učešću i stvarnom doprinosu trupa otečestvenofrontovske Bugarske u završnim borbama u nekim delovima Jugoslavije, kao i razlozi koji su bitno uticali na odluku jugoslovenskog rukovodstva da odobri učešće jedinica BNA u tim borbama. U bugarskoj istoriografiji naročito se ovo učešće BNA predimenzionirano prikazuje, pa su autori, na osnovu arhivskih izvora, izneli kada i kako je do tog učešća došlo, koliko je stvarno bilo i kakvi su njegovi stvarni efekti.

 

Pri izučavanju i koriščenju građe nailazili smo na razne teškoće. Zbog nedostupnosti bugarske izvorne građe iz perioda okupacije, neki događaji iz domena odnosa savezništva Bugarske i hitlerovske Nemačke nisu mogli biti do kraja istraženi, a neki tajni dogovori ostali su, verovatno, i neotkriveni. Za ovaj period korišćena je raspoloživa bugarska upravno-policijska arhiva, jugoslovenska vojno-politička dokumentacija

 

4

 

 

i nemačka dokumentacija iz arhiva u Vašingtonu, Bonu i Londonu.

 

Nemačka izvorna grada omogućila je da se neke manje poznate činjenice iz okupacionog perioda o odnosima i sprezi između nacističke Nemačke i carske Bugarske, u celini ili pojedinostima, po prvi put bolje sagledaju i ocene.

 

Saradnja između narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije i antifašističkog pokreta otpora Bugarske, i odnos BRP prema makedonskom nacionalnom pitanju, obrađeni su uglavnom na osnovu partijske dokumentacije i literature. Dokumentacija Kominterne autorima nije bila dostupna, te su odnosi Kominterne prema Komunističkoj partiji Jugoslavije i Bugarskoj radničkoj partiji, i stavovi prema njihovim međusobnim odnosima, ostali nedovoljno osvetljeni i obrađeni.

 

Za obradu dejstava bugarskih otečestvenofrontovskih jedinica u borbama na delu teritorije Jugoslavije od oktobra 1944. do maja 1945. godine, zbog nedostupnosti bugarske izvorne građe, pretežno smo se služili bugarskom istoriografskom literaturom, zatim jugoslovenskom izvornom građom i literaturom i nemačkom dokumentacijom. Sva korišćena građa i literatura navedeni su u knjizi sa tačnom naznakom izvora.

 

Posebno ističemo da su iz narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije obrađeni događaji samo u onom opsegu koji smo smatrali neophodnim da bi se shvatila zbivanja koja se uklapaju u osnovnu temu knjige. Zbog nedostatka bugarske izvorne građe iz perioda zajedničkih borbi, nismo mogli dati verodostojne podatke o gubicima otečestvenofrontovskih jedinica i gubicima koje su one nanele nemačkim snagama na tlu Jugoslavije. To nismo činili ni za jedinice Jugoslovenske armije.

 

Radeći na ovoj ozbiljnoj tematici, autori su izneli i ocenili najhitnije istorijske činjenice o ovom spletu

 

5

 

 

složenih odnosa između Jugoslavije i Bugarske u toku drugog svetskog rata.

 

Zahvaljujemo svima onima koji su nam pomogli tokom rada na knjizi. Zahvaljujemo i Izdavaču koji je, zainteresovan za ovu temu u njenom širem istorijskom i uvek aktuelnom kontekstu, omogućio da, pored izdanja na engleskom, francuskom, ruskom i nemačkom jeziku, ova knjiga izađe i na makedonskom, slovenačkom i srpskohrvatskom jeziku, i tako postane dostupna brojnim čitaocima širom Jugoslavije.

 

[Next]

[Back to Index]